Želite li kartu za sve prilike?

Norveška je zemlja koja je u posljednjih pedeset godina od relativno skromne ekonomije u europskom kontekstu postala jedna od najbogatijih nacija po stanovniku. Glavni razlog za to leži u otkriću i iskorištavanju nafte- i plinski resursi u sjevernom jezeru na kraju 1960-broj. Ovi resursi su generirali ogromne prihode za državu. Kako bi se osiguralo da ti prihodi ne budu potrošeni samo u sadašnjosti, ali i budućim generacijama, uspostavljen je državni mirovinski fond u inozemstvu (SPU), često se spominje kao naftni fond.

Kort

yaBank Kredittkort

Gratis reiseforsikring Bonuspoeng på alle kjøp Ekstrakort

Fleksibel betaling

Lær mer Você permanecerá no mesmo site

U ovom članku ćemo pogledati kako se naftni prihodi upravljaju, zašto je osnovan fond, kako to funkcionira danas, izazovi i mogućnosti koje su pred nama.

Povijesna pozadina

Kada je Norveška pronašla naftu na ekofish-polje 1969, zemlja je pred novom erom. Naftna avantura predstavljala je mogućnost stvaranja bogatstva, No postoji i rizik od takozvanog “prokletstva resursa”. Mnoge zemlje koje su otkrile velike prirodne resurse, su doživjeli ekonomsku nestabilnost, korupcija, i gospodarstva koja su previše ovisna o izvozu sirovina. Norveške vlasti su željele izbjeći to.

Godine 1970- i 1980-broj država je koristila puno naftnih prihoda izravno u državni proračun, između ostalog, za izgradnju socijalne države i ulaganja u infrastrukturu. Ali u ranim 1990-ima-S obzirom na povećanje broja zaposlenih, postalo je jasno da su potrebni sustavniji i dugoročniji načini upravljanja tim sredstvima. Rezultat je osnivanje državnog fonda za naftu 1990, koji je 2006. preimenovan u državni mirovinski fond.

Svrha fonda

Glavna svrha naftnog fonda je dvostruka:

1. Štednja za buduće generacije – ulja- a resursi plina nisu-obnovljive. Kad jednog dana završe, fond će funkcionirati kao buffer tako da i budući Norvežani mogu dobro uživati u resursnim prihodima.
2. Stabilizirati norvešku ekonomiju – smještanjem prihoda u globalni investicijski fond izbjegava se da sav novac istovremeno pristiže u norvešku ekonomiju, što bi moglo dovesti do inflacije i oslabiti konkurentnost drugih industrija.

To je usko povezano s onim što se naziva Pravila djelovanja, koji je uveden 2001. Ona kaže da država u početku može potrošiti do 3 posto vrijednosti fonda svake godine preko državnog proračuna. To odgovara očekivanom realnom prinosu fonda. Na taj način možete iskoristiti povrat, ali u isto vrijeme sačuvati sam kapital.

Kako fond funkcionira

Državni mirovinski fond u inozemstvu upravlja norges bank investment management (NBIM), koja je dio norveške banke. Fond ulaže u dionice, obveznice, imovine i infrastrukture za obnovljivu energiju širom svijeta.

• Dionice: najveći dio fonda nalazi se u međunarodnim dionicama, rasprostranjen na nekoliko tisuća tvrtki. To daje viši očekivani prinos, Ali to uključuje i veće rizike.
• Kamate/obveznice: one djeluju kao stabilizator u portfelju, s manjim rizikom, ali i niže prinose.
• Nekretnine i obnovljiva energija: posljednjih godina fond je sve više investirao u nekretnine i održive projekte, poput vjetrenjače i solarne energije.

Do 2025. fond je vrijedan preko 17 000 milijardi kruna, To ga čini najvećim državnim investicijskim fondom na svijetu. Fond posjeduje u prosjeku oko 1,5 posto svih burzovanih tvrtki u svijetu.

Značaj za norvešku ekonomiju

Naftni fond je imao ogromnu važnost za norvešku ekonomiju i društvo:

• Sigurnost socijalne države: fond godišnje doprinosi nekoliko stotina milijardi kruna državnom proračunu. To financira važne dobrobiti kao što je zdravlje, obrazovanje i mirovine.
• Makroekonomska stabilnost: pravila djelovanja i struktura fonda omogućili su Norveškoj da izbjegne velike ekonomske promjene koje su doživjele mnoge druge ekonomije zasnovane na sirovinama.
• Globalni utjecaj: kroz fond Norveška je stekla značajan položaj na međunarodnom financijskom tržištu. Smjernice fonda za odgovorna ulaganja također su utjecale na globalne standarde održivosti i etike.

Etičke smjernice i održivost

Važan dio mandata fonda je da investicije budu odgovorne. Norveška je odlučila postaviti jasne etičke smjernice o tome gdje se novac može ulagati.

• Fond ne ulaže u tvrtke koje se bave proizvodnjom duhana, razredno oružje, Zemaljske mine ili nuklearno oružje.
• To isključuje tvrtke koje krše ljudska prava, uništavaju okoliš, ili vrši ozbiljnu korupciju.
• U posljednjih nekoliko godina fond je povećao ulaganja u održive projekte, posebno u području obnovljive energije, u skladu s prelaskom na zelenije globalno gospodarstvo.

To znači da naftni fond nije samo financijski alat, ali i politički i moralni signal iz Norveške za ostatak svijeta.

Izazovi u budućnosti

Unatoč uspjehu fonda, Norveška se suočava s više izazova povezanih sa prihodima od nafte i upravljanjem fondom.

1. Klimatski izazovi i zelena preobrazba
   Ulja- i plinska industrija je glavno norveško izvozno gospodarstvo, Ali je u suprotnosti s globalnim klimatskim ciljevima. Kada potražnja za fosilnim gorivima padne u budućnosti, će se prihodi od nafte postupno smanjivati. To će postaviti veće zahtjeve o načinu ulaganja fonda i kako se norveška ekonomija prilagođava zelenom svijetu.
2. Ovisnost o fondu
   Državni proračun sve više ovisi o prijenosima iz fonda. Iako su pravila djelovanja ograničena, postoji li politički pritisak da se troši više novca. Ako povrat bude niži od očekivanog, Može li to biti problem.
3. Geopolitički rizik
   Fond ulaže širom svijeta, Stoga je izložena političkim previranjima, rat, i ekonomske krize. Rastuće geopolitičke napetosti, između velikih sila SAD-a i Kine, može predstavljati rizik za vrijednosti fonda.
4. Demografske izazove
   Dugoročno, stanovništvo Norveške će biti starije, I troškovi za mirovine i zdravstvo će porasti. To čini još važnijim osigurati da fond daje stabilne prinose i upravlja na održiv način.

Mogućnosti

Iako su izazovi značajni, Norveška također ima velike mogućnosti kroz naftni fond:

• Obnovljive energije i tehnologije: povećanjem ulaganja u zelenu tehnologiju i održive projekte, Fond može pridonijeti globalnoj energetskoj promjeni uz istovremeno osiguravanje povrata.
• Inovacija u Norveškoj: iako fond neće investirati u Norvešku, može li povrat biti iskorišten za jačanje inovacije, obrazovanje i istraživanje, koji mogu osigurati konkurentno poslovanje nakon doba nafte.
• Globalni uzor: Norveška može nastaviti biti vodeća nacija za odgovorno upravljanje prirodnim resursima. Mnoge druge zemlje gledaju na naftni fond kao primjer kako izbjeći prokletstvo resursa.

Zaključak

Unos nafte bio je blagoslov za Norvešku, ali su također postavili velike zahtjeve za odgovornom politikom i dugoročnim razmišljanjem. Državni mirovinski fond u inozemstvu predstavlja jedinstveno rješenje koje je osiguralo da bogatstvo resursa ne samo postaje kratkotrajna zabava, ali dugoročno dobro za cijelu zajednicu.

Fond je doprineo stabilizaciji norveške ekonomije, finansirati socijalnu državu, i dati Norveškoj glas u globalnom financijskom svijetu. U isto vrijeme, suočavamo se s novom erom u kojoj klima, tehnologija i geopolitika će oblikovati buduću ulogu Fonda.

Kako ćemo se nositi s tim izazovima odlučit će hoće li naftni fond i dalje biti uspješna priča u decenijama koje dolaze – Ne samo za Norvežane, ali i kao primjer za ostatak svijeta.